1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
PolitikaBugarska

Bugarska: Novi izbori pred tešku zimu

2. oktobar 2022

Bugarska 2. oktobra glasa po četvrti put u posljednjih 18 mjeseci. Pored duge unutrašnjopolitičke krize, sad su tu i rat, inflacija i energetski problemi. I sve veći rascjep između proruskog i proevropskog tabora.

https://p.dw.com/p/4HaYG
"Želimo privesti kraju naš posao" - slogan je partije "Nastavljamo promjene"
"Želimo privesti kraju naš posao" - slogan je partije "Nastavljamo promjene"Foto: BGNES

U postkumunističkim decenijama u Bugarskoj, politička stabilnost je bila rijetkost. U međuvremenu, zemlja je, u izvjesnoj mjeri, nadmašila samu sebe neslavnim rekordom: u nedjelju (2.10.) se održavaju četvrti parlamentarni izbori u posljednjih osamnaest mjeseci. Nakon redovnih izbora u aprilu 2021., to će biti treći prijevremeni izbori. Ali, nejasno je da li će oni dovesti do okončanja političke krize.

Prijevremeni izbori postali su neophodni nakon rušenja liberalne reformske vlade na čelu sa premijerom Kirilom Petkovim, u junu 2022. godine. Tu vladu je tek krajem 2021. formirala veoma heterogena koalicija, koju su činile dvije liberalne stranke, uključujući Petkovu „Nastavljamo promjene" (PP), „Socijalistička partija" bivših komunista i populistička „Postoji takav narod" (ITN). Početkom leta, populisti su se povukli iz koalicije, da bi 8. juna 2022. Petkovoj vladi bilo izglasano nepovjerenje.

Bugarska: I šta ćemo sad?

Korupcija i izostale reforme

Bugarska je sada ponovo pred velikim izazovom: da li će nakon izbora dobiti vladajuću većinu kako bi pregurala tešku zimu, u vreme obilježeno ratom u Ukrajini, inflacijom i visokim cijenama energenata? To se, izgleda, ne nazire, jer gotovo sve ankete, kao i u slučaju prethodnih izbora, pokazuju da će u parlamentu biti šest do osam stranaka, što će otežati formiranje stabilne koalicije.

Pobjednik aktuelne političke krize je partija bivšeg, dugogodišnjeg premijera Bojka Borisova „Građani za evropski razvoj Bugarske“ (GERB). Borisov i njegova, trenutno, opoziciona stranka, najvećim dijelom su odgovorni za aktuelnu krizu, jer su u proljeće 2021. godine, nakon više od decenije na vlasti, ostavili za sobom eru punu političkih previranja, afera sa korupcijom i izostalih reformi.

Koalicija bez Borisova

Sada, međutim, stranka Borisova ponovo vodi u anketama. Prema njima GERB ima oko 24 odsto podrške, što je oko osam odsto više od stranke „Nastavljamo promjene" (PP) Kirila Petkova. Borisov se nada ubjedljivoj pobjedi, ali GERB ipak neće imati apsolutnu većinu i biće mu potreban koalicioni partner. Spoljnopolitički gledano, GERB ima jasnu evroatlantsku orijentaciju. Ali druge dvije stranke sa evroatlantskim opredjeljenjem, Petkovljeva PP i liberalna „Demokratska Bugarska“ ne žele zajedničku vladu sa strankom GERB, jer je Borisov i dalje opterećen optužbama za korupciju. Zato se već naglas razmišlja o koalicionoj vladi stranke GERB, bez Borisova.

Politolog Danijel Smilov je skeptičan. U autorskom tekstu za DW napisao je: „Jedina briga GERB-a je da zaštiti posao svog predsjednika. I dokle god je Borisov vodeća figura, GERB neće moći da podvuče crtu ispod sopstvene prošlosti."

Bivši bugarski premijer Bojko Borisov
Bivši bugarski premijer Bojko BorisovFoto: Olivier Hoslet, Pool via AP/picture alliance

Opasan nacionalizam

Brojčano gledano bi „evroatlantska koalicija“ bila moguća, ali samo bez Borisova. Njegova stranka nema mnogo drugih opcija, jer nakon dvanaest godina na vlasti, preostale manje stranke, GERB više ne vide kao mogućeg partnera.

Na drugom kraju političkog spektra je opasan nacionalizam sa jakim proruskim akcentima – čudna mješavina koja bi mnoge Bugare mogla da odvede u ruke krajnje desničarske stranke “Preporod” ili ih odvrati od izlaska na birališta. Tu stranku vodi autoritarni „razumjevač Putina" Kostadin Kostadinov, koji se bori protiv EU i NATO. „Preporod" bi čak mogao da ostvari dvocifren rezultat na izborima i time postane treća najjača stranka u parlamentu.

Gas i ruski uticaj

Time bi se povećao proruski pritisak na druge stranke, kao i na društvo. Jer među zemljama EU, Bugarska je najprijateljskije nastrojena Rusiji. Iako je većina Bugara i dalje naklonjena EU i osuđuje rat protiv Ukrajine, podjele u društvu su vidljive. Međunarodno poznati bugarski politikolog Ivan Krastev u intervjuu za DW taj problem ovako objašnjava: „U Bugarskoj su tradicionalno uvijek postojala jaka proruska osjećanja. Mnogi ljudi u Bugarskoj danas Rusiju vide kao alternativu onome što im se ne sviđa u zapadnom svijetu.“

Pobornici proruskih snaga u Bugarskoj
Pobornici proruskih snaga u BugarskojFoto: Valentina Petrova/AP/dpa/picture alliance

Rastuće cijene energenata i neizvjesnost oko snabdevanja Bugarske gasom, od strane Gasproma, takođe igraju ulogu uoči izbora. Gasprom je u aprilu ove godine obustavio isporuke Bugarskoj, ali lobi Kremlja u zemlji, Kostadinovljev "Preporod” i mnogi Bugari, zahtijevaju da se Sofija pomiri sa Moskvom i potrudi oko novih isporuka ruskog gasa.

Koliko su glasači umorni?

Za sastav novog bugarskog parlamenta odlučujuća će biti i izlaznost na izborima – što bude veći odziv birača, to su veće šanse za stvaranje vladajuće koalicije kojoj neće biti potrebne male stranke ili nacionalisti. Ali poznavaoci prilika strahuju da su birači, koji u posljednjih osamnaest mjeseci četiri puta izlaze na izbore, već umorni i frustrirani.

Istraživač javnog mnjenja i politolog Andrej Rajčev to vidi drugačije: „Uglavnom se tvrdi da će ovi izbori biti isti kao i prethodni. Ali to nije tačno“, kaže Rajčev za DW. Prema njegovom mišljenju, Bugari su na prethodnim izborima bili fokusirani samo na sopstvene, unutrašnje probleme. Trenutno se, međutim, radi o problemima koji su van Bugarske: visoka inflacija u Evropi, galopirajući rast cijena energije i rat pred vratima Bugarske.

Jedinstvo zbog rata?

„Zbog toga su naši, unutrašnji problemi završili u drugom planu“, kaže Rajčev. „Bugarska je mala, siromašna, slaba i zavisna, i u ovoj situaciji Bugari intuitivno osećaju da treba da budu ujedinjeni“. Politolog zato smatra da bi bugarski birači mogli da pošalju jasnu poruku političarima: „Zaboravite domaće besmislice i svađe i ujedinite se, barem dok se rat ne završi!"

Da li je u pravu, pokazaće izborni rezultati, koji bi, kao i do sada, mogli da budu poznati već u noći sa 2. na 3. oktobar.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu