1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Bosna i Hercegovina zemlja sa 'određenim rizikom'

4. april 2014

Kriza u Ukrajini plaši EU. Koliko su stabilne susjedne zemlje? Jedna analiza rizika ocrtava sumornu sliku. Kosovo je zemlja sa „visokim“, a BiH sa „određenim“ rizikom. Ovo su teme o kojima piše njemačka štampa.

https://p.dw.com/p/1BbvD
Slike sa nedavnih protesta u BiHFoto: Jodi Hilton

List Spiegel u svom online izdanju piše da kriza na Krimu predstavlja alarm za EU i dodaje: „Kriza na Krimu Evropljanima postavlja neugodno pitanje: kako da funkcioniše dobro susjedstvo kada u okolini postoje problematični slučajevi? Jer, na granici sa EU skoro da nema zemlje u kojoj iza njene sigurnosno-političke budućnosti ne stoji znak pitanja.

Kao indikator za određivanja sigurnosnog ranga neke zemlje, uzeta je analiza koju je provela firma Economist Intelligence Unit. U toj analizi se ocjenjuju politički rizici, odnosno sigurnost i stabilnost u dotičnoj zemlji.

Sarajevo Straße Leute
BiH je u analizi označena kao zemlja sa "određenim" sigurnosnim rizikomFoto: DW/S. Huseinović

Rezultati su pogubni. Niti jedna zemlja u susjedstvu EU nije procijenjena kao zemlja bez ikakvog rizika za sigurnost i stabilnost. Samo u četiri od 24 zemlje situacija je donekle dobra: Armeniji, Izraelu, Maroku i Crnoj Gori.

Druge zemlje su znatno lošije ocijenjene. U šest država se trenutna situacija procjenjuje čak kao vrlo rizična: u Egiptu, na Kosovu, Siriji, Libanonu i u Ukrajini. U Bosni i Hercegovini kako pokazuje analiza, postoji 'određeni rizik' kada je riječ o riziku za sigurnost i stabilnost.

Još prije deset godina EU je razmišljala o tome kako bi se moglo raditi na izgradnji dobrog susjedstva. Cilj tada usvojene politike susjedstva bio je da se stvori ‘krug prijatelja‘ i to stvaranjem zajedničke zone slobodne trgovine, kao i kroz političku i društvenu saradnju. Umjesto ‘kruga prijatelja‘ sada prijeti opasnost da postane 'krizni krug'", piše list Spiegel u svom online izdanju.

Nada za bolju budućnost Roma

Kako bi bolje integrisala Rome, EU je zemlje članice pozvala na samit u Brisel, piše list Süddeutsche Zeitung: „Kada Viviane Reding pomisli na prvi samit o Romima, sjeti se brojnih razlika u mišljenju. Samo tri članice EU su 2010. na ovaj susret poslale svoje ministre u španasku Cordobu. Ostali, među kojima i predstavnici njemačke vlade, poslali su u najboljem slučaju svoje državne sekretare. Jer, niko nije razmišljao o toj temi, niko nije imao svijest da se nešto mora učiniti‘, kaže komesarka za pravodsuđe, uoči trećeg po redu samita o Romima.

zur Meldung - EU-Kommissarin schließt sich Gaucks Olympia-Boykott an
Evropska komesarka Viviane Reding planira oformiti fond koji će pdstaći integraciju RomaFoto: Getty Images/Afp/John Thys

U Evropi živi deset miliona Roma, oko 100.000 ih živi u Njemačkoj. Oni se još uvijek moraju boriti protiv otvorenog rasizma, izolacije i siromaštva. Ipak, mjere koje je do sada poduzela Evropska unija po obimu su istina male, ali su često konkretne, djelotvorne i okrenute praksi. Tako je u Finskoj broj romske djece koje pohađaju predškolsku nastavu porastao sa dva ne šest procenata, u Mađarskoj i Bugarskoj je uvedena obavezna predškolska nastava. I u Njemačkoj postoje inicijative koje mnogo obećavaju.

Evropska komisija je u proteklim mjesecima stupila u kontakt sa gradonačelnicima evropskih gradova u kojima živi veliki broj Roma. ‘Bili su iznenađeni kada su čuli koliko im sredstava stoji na raspolaganju‘, kaže Reding.

Riječ je o ukupno 16 milijardi eura koji će se do 2020. upotrijebiti za takozvanu ‘socijalnu inkluziju‘. Viviane Reding međutim želi otići korak dalje i do 2020. formirati fond za integraciju Roma“, piše Süddeutsche Zeitung.

Autorka: Belma Šestić

Odgovorni urednik: Svetozar Savić