Borba za "kulturnu iznimku"

Europskim kuturnim radnicima je laknulo. Pregovori oko slobodne trgovinske zone između Europske unije i SAD-a su počeli, ali kulturna dobra, kao što su film, glazba i drugi proizvodi, su izuzeti iz pregovara, barem za sada. U dugim raspravama koje su prethodile pregovorima, Francuska je uspjela uvjeriti EU-partnere u "kulturne iznimke“. Strah Francuza je, između ostalog, da bi se filmskoj industriji moglo nanijeti puno štete, ako europske zemlje, zbog slobodne trgovinske zone, ne bi mogle subvencionirati proizvode iz kulture.

Gospodarski poticaj ili kulturna propast?

Slobodna trgovinska zona TTIP (Transatlantic Trade and Investment Partnership) bila bi najveća na svijetu. Sporazum o slobodnoj trgovini bi mogao povećati gospodarski učinak Europske unije za 120 milijardi eura i stvoriti oko 400 tisuća novih radnih mjesta. Carine bi postale prošlost, tehnički standardi bi se izjednačili, a poduzeća bi mogla više novca investirati u istraživanje i razvoj. No, slobodna trgovinska zona bez "kulturne iznimke", mogla bi imati teške posljedice za filmsku industriju - ne samo u Francuskoj. "Francuska u raspravama koje su prethodile pregovorima nije govorila samo za sebe, nego za sve Europljane", rekla je predsjednica Spio-a (Vrhovna organizacija za filmsku indistriju) Manuale Stehr. "Zemlje EU-a kao što su Litva i Portugal, u kojima se ne producira puno filmova, bile bi manje pogođene kada bi se provela "kulturna iznimka". Ali pogotovo manje zemlje bi trebale imati mogućnost izraziti se kroz kulturu."

I u Njemačkoj su poticaji za film i kulturu neophodni. Bez kulturnih poticaja u Njemačkoj se ne bi održavao važni filmski festival, ne bi bilo novca za dodjelivanje državne filmske nagrade  a mogao bi se producirati samo mali dio filmovai. Stručnjaci procjenjuju da bi  produkcija kino filmova u Njemačkoj opala za 50 posto, a televizijskih za jednu trećinu.

Njemačka bez stajališta

Dok Francuska prijeti političkim vetom ukoliko se audiovizualni mediji ne tretiraju kao "kulturna iznimka", Njemačka ne pokazuje čvrsto stajalište. Povjerneik njemačke vlade za kulturu Bernd Neumann (CDU) podržao je zahtjev Francuske i naglasio da njemačko-američki kulturni odnos nije "jednosmjerna ulica": "U područjui filma nam je - posebno od osnivanja Njemačkog fonda za poticanje filma - zadnjih nekoliko godina unatrag, uspjelo dovesti Hollywood u Njemačku". Pri tome ministar kulture misli na američke filmske produkcije, kao što je "Nemilosrdni gadovi" (naslovna fotografija) ili "Operacija Valkira", koji su snimani u Njemačkoj. S druge strane, ministar gospodarstva, Philipp Rösler (FDP) zahtjeva da se pregovori oko slobodne trgovinske zone vode bez "tabua".

Kompromis s vremenom

Direktor njemačkog Vijeća za kulturu Olaf Zimmermann, zahvalio je francuskoj vladi "što su, sa svojim zahtjevom za iznimkom u kulturnom i medijskom sektoru, omogućili postignuti kompromis. Kompromis je tek djelomična pobjeda kulturnog sektora, jer  se kulturni i medijski sektor mogu uključiti u pregovore uz odobravanje članica EU-a."

Većina članica traži da Europska komisija  tijekom pregovora ponovo može uključiti kulturni i medijski sektor. Naime, među zemljama Unije postoji strah da bi SAD također mogao tražiti iznimke (npr. genetsko manipuliranje u poljoprivredi, hormonska terapija za životinje). 

Proizvodi ili kulturna dobra?

Debata oko "kulturnog izuzetka" stara je koliko i samo kino. Prije više od sto godina SAD i Francuska su vodile raspravu o tome spada li film u idustriju, kao što to tvrde Amerikanci ili u kulturna dobra, kako ga vide Francuzi. Francuska se uvijek bojala mogućnosti da bi mogla izgubiti identitet. "Ako se zemlje ne žele sutra naći u situaciji u kojoj su podređeni jednoj dominantnoj kulturi, moraju iskoristiti zakonske ovlasti u korist svojih umjetnika i kulturne industrije", rekla je francuska ministrica vanjskih poslova Nicole Bricq.

Tijekom ovogodišnjeg filmskog festivala u Cannesu više od 5.000 europskih fimaša, među njima i renomirani režiseri Volker Schlöndorff, Bertrand Tavernier i Costa Gavras, potpisali su peticiju, koju će predatii povjerenici Europske unije Androulli Vassiliou. Čak su poznati redatelj Steven Spielberg i američki fimski producent Harvey Weinstein ("Engleski pacijent", "Kraljev govor") podržali "kulturnu iznimku".

U SAD-u se glazba, kazalište ili filmska produkcija ne subvencioniraju. Jer ipak su to, prema američkim standardima, proizvodi. To što Europljani (a posebno Francuzi) subvencioniraju svoju filmsku industriju, Amerikancima je već dugo trn u oku. Naime, time se stvaraju različiti uvjeti produkcije, zbog kojih Amerikancima "prijeti" slabija konkurentnost. To što Hollywoodske produkcije u europskim kinima dominiraju sa 60 do 80 posto, često se previdi. Amerika će se i dalje boriti za uklučivanje audiovizualnog područja u pregovore oko slobodne trgovinske zone. Iako francuska ministrica kulture Aurelie Filippetti  tvrdi: "Francuska će se do kraja boriti za kulturnu iznimku."