Borba za cjepivo protiv ebole

Riječ "ebola" ovih dana kruži svjetskim medijima i već na samu pomisao da bi se virus mogao raširiti Europom izbija panika. No protiv ove opake bolesti, u tome se slažu stručnjaci, prvo se treba boriti tamo gdje je izbila, u zemljama zapadne Afrike. Skupina istraživača sa Sveučilišta u Oxfordu je po nalogu Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) izračunala da bi trenutno za uspješnu borbu protiv ebole zemljama zapadne Afrike bilo potrebno 30.000 doza cjepiva. No glavni je problem što još uopće ne postoji cjepivo protiv ebole s uporabnom dozvolom.

Cjepivo samo za rizične skupine

Povjerenstvo WHO-a je međutim zaključilo kako u situacijama poput one koja je trenutno pogodila zemlje zapadne Afrike može biti dozvoljena upotreba i onih lijekova koji nisu prošli uobičajenu proceduru. "Povjerenstvo je došlo do zaključka kako je etički dopustivo upotrebljavati cjepiva koja nisu prošla uobičajeni postupak toliko dugo dok su svi drugi uvjeti ispunjeni", rekao je Oliver Brady sa Sveučilišta u Oxfordu u razgovoru za Deutsche Welle. Drugo pitanje na koje je skupina stručnjaka trebala dati odgovor je koliko je doza cjepiva potrebno da bi se virus držao pod kontrolom. Pritom su od pomoći bili podaci o prijašnjim izbijanjima epidemija ebole. No, samo djelomično jer širenje epidemije još nije okončano. "Izbijanje epidemije trenutno ne pokazuje znakove smirivanja tako da broj potrebnih cjepiva može drastično ići prema gore", kaže Brady. Na popisu onih koji bi trebali primiti cjepivo nalaze se svi oboljeli, njihova rodbina, medicinsko osoblje, ali i pogrebnici, dakle, svi koji su moguće došli u kontakt s virusom.

Masovna proizvodnja se tek treba pripremiti

Brady svoju studiju vidi i kao krajnju poruku vladama i farmaceutskoj industriji koje financiraju i proizvode cjepivo da napokon ulože dodatne napore kako bi masovna proizvodnja toliko potrebnog sredstva mogla krenuti što je prije moguće. "Neke farmaceutske tvrtke već raspolažu cjepivom, ali i lijekovima za liječenje ebole nakon izbijanja", kaže stručnjak s Oxforda. U svakom slučaju je WHO je svojom preporukom dao do znanja da se u slučaju cjepiva protiv ebole može krenuti u proizvodnju i bez kompliciranih i dugotrajnih testiranja na terenu. "Sad je najvažnije što je prije moguće povećati proizvodnju cjepiva. To nije samo relevantno za aktualne nego i za sve buduće slučajeve izbijanja epidemija", kaže epidemiolog Brady.

ZMapp nije zamjena za cjepivo

Dosad najvažniji lijek za tretiranje ebole je ZMapp. No njegove zalihe su pri kraju. Institut Frauenhof za molekularnu biologiju u Aachenu i njegova podružnica u američkoj saveznoj države Delaware mogu, kako javljaju njemački mediji, u vrlo kratkom roku proizvesti velike količine jedne vrste bjelančevine koja se dobiva iz biljke duhana i koja je potrebna pri proizvodnji ZMappa. Stručnjacima s Oxforda je jasno kako postoji mogućnost da će se neke popratne pojave novog cjepiva pojaviti tek nakon same primjene na terenu. "Ispitivanje učinkovitosti kod ovako rijetkih oboljenja, i to u slučaju epidemije, vrlo je teško", priznaje Brady no istodobno dodaje kako postoji vremenski pritisak. "Nama je potrebno brzo rješenje koje bi sa sobom donijelo masovnu proizvodnju preparata koji bi bili brže i pravednije dijeljeni nego što je to bio slučaj sa ZMappom", zaključuje Brady.