1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Borba protiv terorizma

Senada Sokollu29. siječnja 2015

Turska kritizira distanciran odnos Zapada kada se radi o međunarodnoj borbi protiv terora. Stručnjaci to tumače gubitkom povjerenja u tursku vladu.

https://p.dw.com/p/1ESVR
Kampf um Kobane 17.11.2014 Luftangriff
Foto: Reuters/O. Orsal

Od atentata na francuski satirični magazin Charlie Hebdo, borba protiv međunarodnog terorizma aktualnija je nego ikad. Turska kao članica NATO-a u tome igra važnu ulogu. Strateška suradnja s Turskom je nužna prije svega zbog zajedničke granice sa Sirijom i Irakom, zemljama u kojima „Islamska država“ (IS) predstavlja sve veću prijetnju.

U turskoj su javnosti ipak sve glasnije kritike kako se Zapad okreće od Turske. "Zašto se Tursku gura postrance?“, pita se dnevni list Today's Zaman. Nedavno je nešto slično napisao i list Hürriyet: "Tursku ne bi trebalo isključiti iz antiterorističkog saveza."

Kancelarka Merkel s premijerom Davotogluom u Berlinu
Kancelarka Merkel s premijerom Davotogluom u BerlinuFoto: AFP/Getty Images/T- Schwarz

Kritike na račun Ankare

Međunarodna je zajednica uvijek iznova kritizirala Tursku da nedovoljno odlučno djeluje protiv "Islamske države" i drugih terorista koji Tursku koriste kao tranzitnu zemlju. Turski premijer, Ahmet Davutoglu tijekom svoje posjete Njemačkoj prije dva tjedna na prigovore je odgovorio konkretnim navodima. Turska na crnoj listi ima oko 7.000 inozemnih boraca koji imaju veze s terorizmom u Siriji i Iraku, kazao je Davutoglu.

"2.000 ih je već prebačeno u zemlje podrijetla. Suradnja s drugim zemljama će se nastaviti", obećao je premijer. Turska je i francuskoj tajnoj službi pravovremeno dostavila podatke o Hayati Boumedienne, navodnoj suradnici pariških atentatora, kazao je on. "I to prije nego što je Francuska uopće zatražila informacije", naglasio je Davutoglu.

"To je kontradiktorno", piše Murat Yetkin u svojoj kolumni u listu Hürriyet Daily News, engleskom izdanju turskog Hürriyeta. Yetkin piše kako su se početkom siječnja u Parizu sastali predstavnici 11 zemalja kako bi, nakon atentata na Charlie Hebdo, razgovarali o sigurnosnim rizicima koji su tada eskalirali. "Ali, Turska nije pozvana na sastanaka", piše ovaj novinar. Yetkin spominje još dvije antiterorističke konferencije. "12. veljače u Bruxellesu i 18. veljače u Washingtonu - Turska još uvijek nije dobila pozivnicu da sudjeluje na tim konferencijama", kritizira turski kolumnist.

Nedostatak povjerenja u tursku vladu?

"Još je rano tvrditi da je Turska isključena s antiterorističkih konferencija", smatra Fethi Acikel, politolog sa Sveučilišta u Ankari. Očito je da je došlo do gubljenja povjerenja u tursku vladu, kazao je on u razgovoru za DW. "A to ima svoje razloge. Postoje naznake da Turska ne čini dovoljno napora u suradnji s Europskom unijom i drugim zapadnim zemljama u borbi protiv islamističkih terorističkih organizacija", kaže politolog.

Kao primjere navodi bliske veze vladajuće turske stranke AKP i Al Nusra fronte u Siriji, terorističke organizacije koja je dio Al Kaide. "Borci Al Nusra fronte i njihovo vodstvo prošli su obuku u različitim pokrajinama u Turskoj. Njima je ponuđena logistička podrška u borbi protiv Asadovog režima", kaže stručnjak iz Ankare.

I borci 'Islamske države' koriste Tursku kao svojevrsnu 'sigurnu luku' prije nego što krenu u Siriju ili Irak, kaže Acikel. Po njemu su sve to razlozi zbog kojih zapadne zemlje imaju rezerve u pogledu suradnje s AKP-om. „Nespremnost turskih vlasti da zaustavi određene teroriste očito je alarmirala zapadne države“, dodaje politolog.

Zašto se Turske ne bori protiv IS-a?

Nikada nije službeno potvrđeno da turska vlada njeguje veze s mrežom Al Kaide, to nije učinio ni SAD niti neka druga država, kaže Mensu Akgün, direktor Global Political Trends centra na istanbulskom Kültür sveučilištu."Tajne službe svih zapadnih zemalja djeluju u Turskoj. Postoje i koordinacijske ćelije tih zemalja u Turskoj", kaže on za DW. Pritom ovaj politolog kritizira očekivanja Zapada. "Postoji dobar razlog zašto se Turska u Siriji ili Iraku ne bori protiv 'Islamske države'. Ne zbog toga što prema njoj gaji simpatije, već stoga što Turska graniči s tim zemljama i samim time i sa terorističkim organizacijama. Vojno se suprotstaviti teroristima bio bi direktan poziv terorizmu u Tursku. I onda u Turskoj više ne bi bili sigurni", kaže Akgün.

Vojnici NATO-a u Turskoj
Zapad očekuje više angažmana od TurskeFoto: picture-alliance/AA/Ismail Hakki Demir

On je mišljenja da je Turska spremna uhvatiti se intenzivnije u koštac s 'Islamskom državom'. "Ali, mora postojati detaljna strategija Zapada. Pa kako bi Turska bez jasne strategije jednostavno trebala umarširati u Irak ili Siriju? Ali, to ne znači da Turska ne čini ništa. Turska vlada organizira obuku i osigurava granične prelaze za Iračane, borce Pešmerge i za sirijsku oporbu koja se bori u Kobaneu", kaže Akgün.

Jedan od razloga zašto se zapadne zemlje distanciraju od suradnje s Turskom u borbi protiv terorizma je između ostaloga i to što se Zapad opire pregovorima s Turskom. "Sve diskusije i svi pregovori prate nadu u članstvo u Europskoj uniji. A to je zadnja stvar koju mnoge europske zemlje žele u ovom trenutku. I onda je valjda jednostavnije distancirati se od Turske. Ali ako EU i druge zapadne zemlje misle da će se bez Turske uspješnije boriti protiv terorizma, samo neka izvole", kaže Akgün. "Da sam ja na njihovom mjestu dobro bih o tome razmislio. I sasvim sigurno bih tješnje surađivao s Turskom u borbi protiv međunarodnog terorizma. Jer, ona je strateški isuviše važna."