Borba protiv terorizma

Od atentata na francuski satirični magazin Šarli Ebdo (Charlie Hebdo) borba protiv međunarodnog terorizma aktuelnija je nego ikad. Turska kao članica NATO-a u svemu tome igra važnu ulogu. Prvenstveno kada imamo u vidu da Turska graniči sa Irakom i Sirijom, u kojima tzv. "Islamska država" (IS) još uvijek predstavlja rastuću prijetnju, jasno je da je saradnja s Turskom od strateškog značaja.

Ali, u turskoj javnosti sve su glasnije kritike kako se Zapad okreće od Turske. "Zašto je Turska izbačena iz stroja?" - pita se dnevni list Tudejs Zaman. Ukratko, slično piše i Hurijet: "Turska ne bi trebalo da bude isključena iz antiterorističkog saveza."

Turska izostavljena?

Međunarodna zajednica uvijek iznova kritkuje Tursku da nedovoljno odlučno djeluje protiv "Islamske države" i drugih terorista koji tu zemlju koriste kao tranzit. Tako je turski premijer, Ahmet Davutoglu, tokom svoje posjete Njemačkoj prije dvije nedjelje, optužbe argumentovao statističkim podacima." Turska na crnoj listi ima oko 7.000 inostranih boraca koji imaju veze s terorizmom u Siriji i Iraku", kazao je Davutoglu. "2.000 njih je već prebačeno u zemlje porijekla. A ova saradnja sa drugim zemljama će se nastaviti", obećao je premijer Turske. Turska je i francuskoj tajnoj službi pravovremeno dostavila podatke o Hajati Bumedijane, navodnoj saučesnici pariških atentatora, kazao je on. "I to prije nego što je Francuska to uopšte i tražila", naglasio je Davutoglu.

"To je kontradiktorno", piše Murat Jetkin u svojoj kolumni u listu Hurijet dejli njuz, engleskom izdanju turskog lista Hurijet. Jetkin piše kako su se početkom januara u Parizu sastali predstavnici 11 zemalja kako bi, nakon atentata na Šarli Ebdo, razgovarali o bezbjednosnoj situaciji. "Ali, Turska, važna članica NATO-a nije pozvana", piše on. Jetkin pominje još dvije konferencije. "12. februara u Briselu i 18. februara u Vašingtonu - Turska još uvijek nije dobila pozivnicu da prisustvuje konferencijama", kritikuje ovaj kolumnista odnos Zapada prema ovoj evroazijskoj zemlji.

Nedostatak povjerenja u Tursku vladu?

"Još je rano tvrditi da je Turska isključena iz antiterorističkih konferencija", smatra Fetih Ačikel, politikolog sa Univerziteta u Ankari. Očigledno je da je došlo do gubljenja povjerenja u tursku vladu, kazao je on u razgovoru za Dojče vele. "A to ima svoje razloge. Postoje naznake da Turska ne čini dovoljno napora u saradnji sa Evropskom unijom i drugim zapadnim zemljama u borbi protiv islamističkih terorističkih organizacija", kaže politikolog Ačikel. Kao potvrdu svojih dokaza navodi bliske veze vladajuće partije u Turskoj AKP i 'Al Nusra fronta' u Siriji, terorističke organizacije koja pripada Al Kaidi. "Borci 'Al Nusra fronta' i njihovo vodstvo obučavaju se u različitim provincijama u Turskoj. Njima je ponuđena logistička podrška u borbi protiv Asadovog režima", kaže ekspert s Univerziteta u Ankari za DW.

Pa čak i borci 'Islamske države' koriste Tursku kao jedan vid 'slobodnog luke' prije nego odu u Siriju ili Irak, kaže Ačikel. Po njemu su sve to razlozi zbog kojih se zapadne zemlje premišljaju kada treba sarađivati sa AKP-om. "Nespremnost turskih vlasti da zadrži neke teroriste očito je alarmirala zapadne zemlje", kaže ovaj politikolog.

"U Turskoj ne biste bili više sigurni"

To da turska vlada njeguje veze sa mrežom Al Kaide nije potvrđeno zvanično, niti od Sjedinjenih Država niti od neke druge države sa Zapada, kaže Mensu Akgun, direktor Globalnog političkog trend centra na Univerzitetu za kulturu u Istanbulu. "Tajne službe svih zapadnih zemalja djeluju u Turskoj. Postoje i koordinacijske ćelije ovih zemalja u Turskoj", kaže Akgun za DW. Pri tom ovaj politički stručnjak kritikuje očekivanja Zapada. "Postoji dobar razlog zašto se Turska u Siriji ili Iraku ne bori protiv 'Islamske države'. Ne zbog toga što prema njoj gaji simpatije, već stoga što Turska graniči sa tim zemljama i samim tim i sa terorističkim organizacijama. Vojno se suprotstaviti teroristima bio bi direktan poziv terorizmu u Tursku. I onda u Turskoj više ne biste bili sigurni", kaže Akgun.

On kaže da je Turska spremna da se više uhvati u koštac sa 'Islamskom državom'. "Ali, mora da postoji precizna strategija Zapada. Kako bi to Turska bez jasne strategije trebalo da umaršira u Irak ili Siriju? Ali, to ne znači da Turska ne čini ništa. Turska vlada obezbjeđuje obuku i osigurava granične prelaze za Iračane, Pešmerga borce i za sirijsku opoziciju koja ratuje u gradu Kobane", kaže Akgun. Jedan od razloga zašto se zapadne zemlje distanciraju od saradnje sa Turskom u borbi protiv terorizma jeste i taj što Zapad odbija da pregovora s Turskom o njenom članstvu u EU. "Sve diskusije i svi pregovori bude nadu u članstvo u Evropskoj uniji. A to je posljednje što mnoge evropske zemlje u ovom trenutku žele. I onda izgleda da je jednostavnije distancirati se od Turske. Ali, ako EU i druge zapadne zemlje misle da će se bez Turske bolje boriti protiv terorizma onda u redu", kaže Akgun. "Da sam ja na njihovom mjestu dobro bih razmislio. I sasvim sigurno bih tješnje sarađivao sa Turskom u borbi protiv međunarodnog terorizma. Jer, ona je strateški veoma važna."