1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

BiH više nije „tigrova koža“

13. januar 2013.

Zbog nacionalne izmešanosti stanovništva, Bosnu i Hercegovinu su pre rata zvali „tigrova koža“ – zemlja koju je zbog toga nemoguće podeliti. Nažalosti od „tigrove kože“ danas je u BiH malo što ostalo.

https://p.dw.com/p/17J6m
ARCHIV - Ein Bengal-Tiger im Tiger-Garten Waldeck in Ingelheim am Rhein (Foto vom 07.05.2012). Sieben von den in der Natur als stark gefährdet eingestuften Bengal-Tigern oder auch Königstigern haben im Tiger-Garten Waldeck ein Zuhause. Von den in Indien, Nepal, Bhutan, Bangladesh und West-Myanmar vorkommenden Tigern leben nach Schätzungen der Naturschutzorganisation World Wide Fund For Nature (WWF) noch etwa 1.850 Tiere. Foto: Fredrik von Erichsen dpa/lrs (zu lrs-Korr "Tiger am Rhein" vom 30.05.2012) +++(c) dpa - Bildfunk+++
Bengal Tiger Garten Waldeck Ingelheim am RheinFoto: picture-alliance/dpa

Za Bosnu i Hercegovinu definitivno se ne može se reći da je multietnička zemlja. Etničkim čišćenjem u ratu, slabim posleratnim povratkom prognanih, zbog spore obnove kuća, nemogućnosti zaposlenja i osećaja nesigurnosti, malo je ostalo od „tigrove kože“. Tačne razmere onog što se dogodilo pokazaće tek popis stanovništva u BiH, koji bi se trebalo da se sprovede ove godine. Ali o posledicama se već sada može govoriti:

„Posledice po društveni život Bosne i Hercegovine su stvaranje tri etnička geta unutar kojih je urušen sistem društvenih vrednosti pa se neka vrsta društvene svesti, koja bi drugog i drugačijeg smatrala komponentom sopstvenog identiteta, praktično ne može da se nađe u Bosni i Hercegovini“, smatra profesor sarajevskog Univerziteta, dr Enver Kazaz.

Enver Kazaz, der Literaturwissenschaftler aus Bosnien
Enver KazazFoto: DW

Pat pozicija

Delićima „tigrove kože“ mnogi smatraju područje centralne Bosne, Mostara, Brčkog. Ali profesor Kazaz upozorava da i na tim teritorijama, i u tim gradovima, nema mešanja, nema multietničnosti, nego je to „suživot u razdvojenosti – u praktičnom i u svakom drugom smislu, pre svega kulturološkom i etnoidentitarnom“. A kako bi ta nova realnost mogla da se odrazi na buduće uređenje Bosne i Hercegovine i njenu mogućnost da opstane kao država?

„Takvo stanje stvari više ide prema tom načelu etnoteritorijalnog organizovanja. U suštini je to sa Republikom Srpskom već napravljeno u Dejtonu, a izgleda da će neka buduća rešenja i u Federaciji BiH ići u tom smeru“, veruje prof. Nino Raspudić.

Bosna i Hercegovina još uvek, i 20 godina posle rata, bezuspešno traži formulu za svoje konstituisanje u budućnosti, primećuje prof. Kazaz: „BiH je zemlja međunarodne zajednice i ona nema mogućnost da se ustavno-administrativno iznutra konstituiše, ali nema mogućnost ni da se raspadne“, postavlja dijagnozu „pat pozicije“ sagovornik DW.

Die Diskusion am 06.05.2010 in Mostar - Sollten die Kroaten einen Kandidaten haben für die Präsidentschaftwahlen in BiH - Auf dem Bild: dr Nino Raspudic - Autor: Milan Sutalo
Nino RaspudićFoto: DW

Obnavljanje multietničnosti

Kazaz smatra da bi BiH morala da obnovi neke od formula multietničnosti kakve su bile karakteristične za njenu tradiciju, ali i iznaći nove, jer je, kako ističe, projekcija Bosne i Hercegovine kao „zemlje idealnog suživota u prošlosti“ – istorijski netačna, dok prof. Raspudić smatra da etničko čišćenje koje se nažalost dogodilo u prošlosti, ne mora nužno da ima katastrofalne posledice u budućnosti.

„Mi smo pre rata živeli svi zajedno, išli u iste škole, učili isti jezik, učili da smo braća, pa se dogodilo što se dogodilo. Činjenica je da u većem delu BiH ljudi više neće imati to iskustvo ravnopravnog suživota s ljudima druge nacije, nego će eventualno ovi, takozvani drugi, biti u nekakvoj tolerisanoj manjinskoj poziciji. To je tužna posledica rata, ali i realnost koju treba uzimati u obzir. Kako rekoh, ne mora nužno to što se dogodilo imati katastrofalne posledice, ako se setimo da je pre rata sve to bilo izmešano i zajedničko pa se, na žalost, dogodilo što se dogodilo“, primećuje prof. Raspudić.

Autor: Milan Šutalo
Odg. urednica: Dijana Roščić