1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

BiH jedina u Europi bez popisa stanovništva 2011.?

Zbog paralize u formiranju vlasti, te nesuglasica oko predloženog zakona o popisu stanovništva, postoji opravdana bojazan da će BiH ostati jedina europska zemlja u kojoj ove godine neće biti popisa stanovništva.

Posljednji popis stanovništva u BiH sproveden je prije ravno 20 godina, pred rat 1991.

Posljednji popis stanovništva u BiH sproveden je prije ravno 20 godina, pred rat 1991.

Posljednji popis stanovništva u BiH sproveden je prije ravno 20 godina, pred rat 1991. Mjesecima su trajale političke svađe treba li zakon o popisu stanovništva u BiH sadržavati odredbe o nacionalnom ,vjerskom i jezičnom opredjeljenju njezinih državljana ili ne. Stranka za BiH insistirala je da Zakon sadrži samo elemente koje propisuju Eurostat, gdje izjašnjavanje o jeziku, nacionalnosti i vjeri nije obvezno, već stvar odluke svake države.

Beriz Belkić

Beriz Belkić, Stranka za BiH

To je i stajališe Europske unije, kaže dopredsjednik Stranke za BiH Beris Belkić: “Pitanje je zašto ljudi insistiraju na tome, a insistirali su ljudi iz Republike Srpske. Vidite kada sve stavite u jedan mozaik, državna imovina, korištenje naziva državna zajednica, a ne država, kada se insistira na markiranju entitetske linije, koja se pomalo počine nazivati granicom, to je nama bilo apsolutno neprihvatljivo.”

Popis kao legalizacija etničkog čišćenja?

Hrvatske i stranke iz Republike Srpske ustrajavale su na zahtjevu da popis stanovništva sadrži i izjašnjavanje o vjerskoj, nacionanoj i jezičnoj pripadnosti. Rajko Vasić izvršni tajnik SNSD-a, objašnjava stav svoje stranke: “Na razini Bosne i Hercegovine zakon o popisu stanovništva kao i sve ostalo je istrument unitarizacije i centralizacije. Nemoguće je u BiH koja ima tri konstitutivne naroda popisivati građane bez vjerske i nacionalne određenosti. Mislimo da je to način da se Bosnom i Hercegovinom vlada iz Sarajeva. Zato to nismo prihvatili onako kako je to bilo predloženo.”

Martin Raguž, HDZ 1990.

Martin Raguž, HDZ 1990.

Na kraju je pronađeno kompromisno riješenje. U prijedlogu zakona definirano je da se stanovnici BiH prlikom popisa mogu izjasniti o nacionalnoj, vjerskoj i jezičnoj pripadnosti, ali da to nije obvezno, te da nacionalna struktura zaposlenih u državnoj upravi bude u skladu s novim popisom stanovništva, ali tek kad se okonča proces povratka prognanika, a do tada bi se primjenjivali podatci popisa stanovništva iz 1991. jer bi u suprotnom to značilo legalizaciju etničkog čišćenja, kaže zastupnik HDZ 1990. u Parlamentu BiH Martin Raguž: “Objektivno postoji bojazan da se ta znatno promijenjena demografska i etnička struktura koristi za formiranje vlasti što bi značilo legalizaciju znamo na koji način promijenjene etničke strukture stanovništva.”

Popis i bez popisa

Zakon, koji je sadržavao kompromisno riješenje „prošao“ je u Zastupničkom domu, no nedolaskom na sjednicu, u dva navrata , delegati SNSD-a spriječili su njegovo usvjanje u Domu naroda. Uslijedila je predizborna kampanja, pa izbori, a nakon njih postizborna nadmudrivanja oko toga tko će formirati vlast. Cijelo to vrijeme je zakon o popisivanju stanovništva na čekanju.

Na sljedećoj stranici: Negativne posljedice izostanka popisa

Preporuka redakcije