1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

BiH jedina u Europi bez popisa stanovništva 2011.?

Zbog paralize u formiranju vlasti, te nesuglasica oko predloženog zakona o popisu stanovništva, postoji opravdana bojazan da će BiH ostati jedina europska zemlja u kojoj ove godine neće biti popisa stanovništva.

Posljednji popis stanovništva u BiH sproveden je prije ravno 20 godina, pred rat 1991.

Posljednji popis stanovništva u BiH sproveden je prije ravno 20 godina, pred rat 1991.

Posljednji popis stanovništva u BiH sproveden je prije ravno 20 godina, pred rat 1991. Mjesecima su trajale političke svađe treba li zakon o popisu stanovništva u BiH sadržavati odredbe o nacionalnom ,vjerskom i jezičnom opredjeljenju njezinih državljana ili ne. Stranka za BiH insistirala je da Zakon sadrži samo elemente koje propisuju Eurostat, gdje izjašnjavanje o jeziku, nacionalnosti i vjeri nije obvezno, već stvar odluke svake države.

Beriz Belkić

Beriz Belkić, Stranka za BiH

To je i stajališe Europske unije, kaže dopredsjednik Stranke za BiH Beris Belkić: “Pitanje je zašto ljudi insistiraju na tome, a insistirali su ljudi iz Republike Srpske. Vidite kada sve stavite u jedan mozaik, državna imovina, korištenje naziva državna zajednica, a ne država, kada se insistira na markiranju entitetske linije, koja se pomalo počine nazivati granicom, to je nama bilo apsolutno neprihvatljivo.”

Popis kao legalizacija etničkog čišćenja?

Hrvatske i stranke iz Republike Srpske ustrajavale su na zahtjevu da popis stanovništva sadrži i izjašnjavanje o vjerskoj, nacionanoj i jezičnoj pripadnosti. Rajko Vasić izvršni tajnik SNSD-a, objašnjava stav svoje stranke: “Na razini Bosne i Hercegovine zakon o popisu stanovništva kao i sve ostalo je istrument unitarizacije i centralizacije. Nemoguće je u BiH koja ima tri konstitutivne naroda popisivati građane bez vjerske i nacionalne određenosti. Mislimo da je to način da se Bosnom i Hercegovinom vlada iz Sarajeva. Zato to nismo prihvatili onako kako je to bilo predloženo.”

Martin Raguž, HDZ 1990.

Martin Raguž, HDZ 1990.

Na kraju je pronađeno kompromisno riješenje. U prijedlogu zakona definirano je da se stanovnici BiH prlikom popisa mogu izjasniti o nacionalnoj, vjerskoj i jezičnoj pripadnosti, ali da to nije obvezno, te da nacionalna struktura zaposlenih u državnoj upravi bude u skladu s novim popisom stanovništva, ali tek kad se okonča proces povratka prognanika, a do tada bi se primjenjivali podatci popisa stanovništva iz 1991. jer bi u suprotnom to značilo legalizaciju etničkog čišćenja, kaže zastupnik HDZ 1990. u Parlamentu BiH Martin Raguž: “Objektivno postoji bojazan da se ta znatno promijenjena demografska i etnička struktura koristi za formiranje vlasti što bi značilo legalizaciju znamo na koji način promijenjene etničke strukture stanovništva.”

Popis i bez popisa

Zakon, koji je sadržavao kompromisno riješenje „prošao“ je u Zastupničkom domu, no nedolaskom na sjednicu, u dva navrata , delegati SNSD-a spriječili su njegovo usvjanje u Domu naroda. Uslijedila je predizborna kampanja, pa izbori, a nakon njih postizborna nadmudrivanja oko toga tko će formirati vlast. Cijelo to vrijeme je zakon o popisivanju stanovništva na čekanju.

Na sljedećoj stranici: Negativne posljedice izostanka popisa

Preporuka redakcije

Dossier

Pogledajte i ovo

Ukoliko ste slučajno propustili pročitati zanimljiv tekst koji smo objavili na našoj stranici, preporučujemo Vam nekoliko tekstova vrijednih pažnje. Pogledajte šta Vam danas preporučujemo. 

Kako se raspala Jugoslavija?

Ratna dešavanja koja su pratila raspad SFRJ bila su razorna za region. Novonastale države izlaz iz krize vide u ulasku u EU. Jedan od uslova za brže eurointegracije, koji stiže iz Brisela, jeste regionalna saradnja.