Bogati se bogate, siromašnima sve teže

Prije nekoliko dana Vlada Republike Srpske je predložila uvođenje dvije stope PDV-a: 10 posto za osnovne životne namirnice i 22 posto za svu ostalu robu. Razlog je, kažu, pokušaj da se siromašnom sloju stanovništva smanji porez na osnovne namirnice. Međutim, u praksi to nije baš tako s obzirom na to da bi istovremeno taj porez bio smanjen odnosno povećan i bogatima i siromašnima.

Zanimljivo je da u BiH ne postoji porez na luksuznu robu, tako da je ona oporezovana istom stopom od 17 posto, što je nevjerojatno, priznaju i u Upravi za indirektno oporezivanje.

Isti porez na drago kamenje i pelene

„Skupocjeni automobili, nakit, drago kamenje, bunde i slično....tako nešto u BiH nije oporezovano posebnim porezima već se plaća PDV koji iznosi 17 posto, kao i na sve ostale proizvode“, kaže Ratko Kovačević iz Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH.

Prema podacima ugledne međunarodne tvrtke „Wealth-X“, u BiH živi 90 multimilijunaša što je povećanje za pet osoba od 2012. godine. Kapital s kojim raspolažu procjenjuje se na devet milijardi dolara. To znači da bi ovih 90 osoba moglo pokriti kompletan proračun recimo Republike Srpske u narednih deset godina. Za to vrijeme sve je više siromašnih građana BiH, a ekonomisti smatraju da je toliki jaz posljedica nebrige vlasti, ali i oličenje nedemokratskih sustava gdje bogati povećavaju bogatstvo, a siromašni postaju siromašniji, tako da se s vremenom gubi srednji sloj stanovništva.

„Kontrarevolucijom kapitala ukinuli smo osnovna civilizacijska dostignuća sadržana u jakoj državi blagostanja preko zaštite građana. Kapital mora ustuknuti i sindikati i rad se moraju suprotstaviti pohlepi i prevlasti individualnog nad društvenim. Ukoliko se to ne dogodi, imat ćemo veliki problem“, smatra ekonomist Aleksa Milojević.

Za 40 godina rada 160 maraka mirovine

Radenko Lakić iz Banja Luke radio je 40 godina u gradskom „Autoprevozu“. Milijarde za njega postoje samo na papiru, a sa 160 maraka mirovine, kaže, živi kako zna i umije: „Borim se. Da sam se predao sa 160 maraka bih odavno umro. Radim fizičke poslove, sve, ne biram. Dobro je... sve u svemu živa glava... Ali mi je žao što su upropastili sve, tvornice su prazne, nezaposlenih je sve više. Jad i bijeda.“

Radenku će smanjenje stope PDV-a na osnovne životne namirnice, ukoliko do toga uopće dođe zbog kompliciranih procedura koje se moraju provesti u UIO pa zatim i u Parlamentu BiH, dobro doći jer očekuje smanjenje cijena proizvoda. Međutim, Hazimu Hajriću to, kaže, neće mnogo značiti jer nema nikakvih redovnih primanja a na pitanje od čega živi, kaže da ni sam ne zna. „Imate ljude koji voze bijesne aute s jedne strane i ove koji prebiru po kontejnerima s druge. Ali, bojim se da je to samo početak, da će biti još mnogo gore. Radio sam u `Incelu` 20 godina, danas živim od pomoći dobrih ljudi. Snalazim se svakako, ne znam što bih ti rekao. Vidiš da idem pješke u grad, nemam ni za autobus. U godinama sam, ali jedini mi je spas da pobjegnem negdje odavde.“

Mercedes ili Maserati

Dok siromašna i srednja klasa ili ono što je od nje ostalo razbija glavu koju namirnicu za osnovne životne potrebe izabrati kako bi u kućnom budžetu ostalo više novca, oni drugi biraju između Mercedesa i Maseratija, koji su u 2014. godini došli na tržište BiH. Isti porez plaća se i za Maserati i za pelene ili brašno.

„Imamo Mercedes 350S čija je vrijednost prilikom uvoza u BiH iznosila oko 230 tisuća maraka te je uvoznik samo uvozne dadžbine platio 39 tisuća maraka. Ovo nije izuzetak pa je vidljivo da i određeni građani BiH mogu sebi priuštiti skupa vozila. Na ova vozila se plaća ista stopa PDV-a kao i na sva ostala.“

Procjenjuje se da oko 700.000 građana živi na rubu siromaštva u BiH, zemlji koja je svrstana među prvih 20 na listi najsiromašnijih u svijetu. Uz njih ide pola milijuna umirovljenika i isto toliko nezaposlenih. Manji dio njih još se može nazvati srednjom klasom, a oko 15 posto su imućni.

„Kako god da živi ta jedna imućnija obitelj, ne može potrošiti više od četiri do pet litara ulja, tri do četiri kilograma šećera i brašna, jer to su ekonomski neeleastične robe. I osnovni troškovi života za te obitelji su jako niski i iznose dva do četiri posto njihovih obiteljskih primanja. Sve ostalo mogu potrošiti na skuplje i luksuznije stvari“, kaže Gordana Bulić iz pokreta potrošača Tuzla.

Ovaj sustav će povećati socijalno raslojavanje

Ekonomisti upozoravaju da ovakav sustav nije dobar i da će, ukoliko se nastavi ovaj trend, socijalno raslojavanje biti još veće. Aleksa Milojević smatra da su dvije stope PDV-a dobre, ali da to neće donijeti suštinske promjene s obzirom da se ne mijenja oporezivanje visine prihoda, što je ključno u sustavima kao u BiH: „Mi smo nerazvijena zemlja i nepravedno društvo i mi inzistiramo na indirektnim porezima, a on je vrlo nepravedan jer svaljuje teret na siromašne. Sva socijalna blagodat je u direktnim porezima a kod nas u strukturi ukupnih poreza oni sudjeluju sa svega sedam posto, što je porazno. Kako bi napravili pravedno ekonomsko društvo treba se okrenuti direktnim porezima, odnosno progresivnom oporezivanju imovine, dohotka, korporacije.“