1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Biće neprijatno u Kišinjevu

Nemanja Rujević2. decembar 2014.

Pitanje spoljnopolitičke orijentacije bacilo je u senku unutrašnje probleme kojih ima više nego dovoljno, piše nemačka štampa nakon tesne i sporne pobede proevropskih snaga na nedeljnim izborima u Moldaviji.

https://p.dw.com/p/1DxzU
Wahlen Moldau 30.11.2014
Foto: Reuters/S. Karpukhin

Tri proevropske partije u Moldaviji osvojile su tesnu većinu na nedeljnim parlamentarnim izborima. Najjača stranka pojedinačno su proruski socijalisti, ali će oni – zajedno sa komunistima – ostati u opoziciji. Tako zemlja nekako ostaje na proevropskom kursu, mada će posle izbora ostati gorak ukus. Jer još jedna proruska stranka Patria (Otadžbina) nije se našla na glasačkom listiću zbog navodnog nedozvoljenog finansiranja iz Rusije. Analitičari su verovali da je ova stranka mogla da prelomi izbore na prorusku stranu. Takođe, stotine hiljada Moldavaca iz Rusije nije moglo da glasa.

Merkiše odercajtung (Frankfurt na Odri) piše da je ishod izbora zapravo nerešeno. „Postoji opasnost konflikta sličnog onom u Ukrajini. Posebno jer je jedna ruska partija neposredno pred izbore isključena iz procesa – to bi moglo da ima iste emotivne konsekvence poput jednostrane odluke kijevske vlade da odbaci ruski jezik kao drugi zvanični u Ukrajini. Sporazumom o pridruživanju je Brisel već demonstrirao podršku proevropskim snagama u Moldaviji. Sada, nakon izbora, mora da usledi i ekonomska podrška.“

Berlinski Tagescajtung pokušava da objasni dobar rezultat proruskih snaga. „Tu je pre svega primer susedne Ukrajine gde se jasno vidi čemu može da odvede okretanje od Moskve: ne samo bolnom ekonomskom embargu ili – kao u slučaju Pridnjestrovlja – decenijskom zamrznutom konfliktu nego čak i otvorenom ratu sa hiljadama mrtvih. Osim toga, posebno su stariji ljudi i stanovnici autonomnog regiona Gagauzije pogodni ciljevi ruske propagande. Na posletku, ulogu je igralo i isključenje putinovske stranke Patria – koje baca sumnje na demokratsku orijentaciju vlasti. I taj događaj je doprineo neočekivano dobrom rezultatu socijalista vernih Kremlju.“

List se dalje pita kako će reagovati Moskva. „U staromodnom maniru, recimo politikom preko cena gasa ili kroz jači uticaj na proruske poslanike u novoizabranom parlamentu? U najmanju ruku su socijalisti već najavili prorusku politiku u skupštini. Moglo bi da bude neprijatno u Kišinjevu“, dodaje taz.

Symbolbild Wahlen Moldawien November 2014
Foto: Daniel Mihailescu/AFP/Getty Images

Sve to pokazuje, piše Frankfurter rundšau, da je zemlja duboko podeljena. „Pitanje spoljnopolitičke orijentacije tako je bacilo u senku sve unutrašnje probleme kojih svakako ima više nego dovoljno u jednoj od najsiromašnijih zemalja Evrope. Glavni zadatak nove-stare vlade biće da rešava te probleme i to zajedno sa svim grupama stanovnika.“ Konzervativni Velt piše da bi EU trebalo da insistira kod moldavskih vlasti na reformama i borbi protiv korupcije, ali da će to imati neizvestan ishod: „Od toga zavisi šta će Moldavci razumeti pod proevropskim kursom. Ukoliko ih vlada razočara, mnogi će zaključivati standardno za postsovjetski prostor: Zapad nije bolji od Rusije, demokratija je iluzija. A od toga će profitirati samo Kremlj.“

Austrijski dnevnik Prese piše da tesna pobeda prozapadnih stranaka pokazuje dve stvari: „Postoji nategnuta većina građana koja podržava zapadni kurs. Ali izborni uspeh je nalog budućoj vladi da ubedi i skeptične građane u evropski put. Drugo, za EU je ishod samo potvrda politike prema kojoj bivšim sovjetskim republikama treba pružiti ponudu za integraciju. Pristupi Belorusije i Jermenije već su propala priče, ali godinu dana od samita u Viljnusu stvari i ne stoje tako loše: Moldavija, Gruzija i čak i ratom potresena Ukrajina su rešenije nego ikad da idu evropskim putem.“