Bezvizni režim za zapadni Balkan nije direktno ugrožen!

Pošto je dobio podršku većine evropskih parlamentaraca (njih 328 su bili za, a 257 protiv) mehanizam privremene suspenzije bezviznog režima za treće zemlje postaje dio viznog sistema EU. Evropska komisija, koja je na zahtjev pojedinih zemalja članica, prije dvije godine izašla sa ovim prijedlogom, pozdravila je usvajanje pravila koje će „u vanrednim situacijama, a poslije temeljne provjere Evropske komisije, omogućiti ponovno, privremeno, uvođenje viznog režima za određenu treću zemlju“.

Naglašavajući da se ovaj mehanizam ne odnosi ni na jednu zemlju ili region posebno, komesarka za unutrašnja pitanja EU, Sesilija Malmstrom, naglašava da će suspenzija bezviznog režima biti korištena samo kao „posljednje sredstvo“ u hitnim situacijama uzrokovanim zloupotrebom bezviznog režima:

„Nadam se da nećemo doći u situaciju da upotrijebimo ovaj mehanizam. Isto tako vjerujem da će mogućnost pokretanja ovakve „sigurnosne kočnice“ povećati povjerenje zemalja članica u vizni režim i budućnost vizne liberalizacije.“

Da li bi vraćanje viza imalo bi posljedice po proširenje i viznu liberalizaciju?

I dok u Evropskoj komisji naglašavaju da ostaju „predani bezviznom režimu za treće zemlje“, socijaldemokrate u Evropskom parlamentu u uvođenju mehanizma suspenzije vide kompromizaciju kako vizne politike EU tako i politike prema susjedima:

„Mehanizam privremene suspenzije bezviznog režima je potencijalno opasna i loša mjera, pogotovo za zemlje zapadnog Balkana“, izjavila je izvjestilac za viznu liberalizaciju, Tanja Fajon. „Moguće zamrzavanje bezviznog režima imalo bi posljedice i po proces proširenja i ojačalo antievropsko raspoloženje i netoleranciju prema manjinama, koji su najčešći potražioci azila“, objašanjava Fajon i dodaje da iako zemlje zapadnog Balkna moraju da rade dalje na poboljšanju uslova života romske populacije, „integrisanost Roma u Srbiji i Makedoniji je bolja nego što je slučaj u pojedinim članicama Unije.“

Fajon: „Direktne trenutne opasnosti po zapadni Balkan nema!”

Novousvojeni mehanizam predviđa mogućnost da zemlja čalanica EU može da prijavi zloupotrebu bezviznog režima od strane građane neke treće zemlje. Evropska komisja bi zatim sprovela istragu i ukoliko postoje valjani dokazi povratak na „crnu šengensku listu“, u početnom trajanju od šest mjeseci, dala na usvajanje svim članicama Unije. Ovoga puta Evropski parlament bi bio „zaobiđen“ u odlučivanju i postojala bi mogućnost zloupotrebe povratka viznog režima u političke svrhe:

„Danas nema direktne opasnosti od uvođenja viznog režima za zemlje zapadnog Balkana! Broj tzv. „lažnih azilanata“ jeste i dalje velik, ali je manji u odnosu na prošlu godinu. Evropske vlade dakle ne bi trebalo da imaju razloga za trenutno aktiviranje suspenzije. Opasnost je da bi mehanizam mogao biti iskorišten od strane nacionalističkih i populističkih snaga u Evropi kao „političko stredstvo“ za podršku u domaćoj javnosti“, smatra Fajon.

Još jedna od po zapadni Balkan loših odbredbi ovog mehnizma jeste da se svaka od zemalja Šengena prilikom zahtjeva za povratak viznog režima za treću zemlju može pozvati na probleme i ,konkretno, broj lažnih azilanata u posljednjih čak sedam godina.

Autor: Marina Maksimović

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić