Bez posla zbog separatizma u Donbasu

Borbe između proruskih separatista i ukrajinske vojske u Donbasu ostavljaju teške posljedice za privredu tog regiona, ali i čitave zemlje. Već odavno posrnuloj industriji uglja u istočnoj Ukrajini sada prijeti potpuna propast.

Oko dvije trećine rudnika u oblasti Donjecka i Luganska su u državnom vlasništvu. Devedeset njih je pod direktnom upravom kijevskog Ministarstva za energetiku. Polovina njih je u području koje danas kontrolišu separatisti. Prema podacima zamjenika ministra Jurija Sjukova, od početka sukoba obim eksploatacije je sa 70.000 tona dnevno smanjen na 20.000 tona. Uz to, ugalj jedva da može da se transportuje u druge dijelove Ukrajine. Željeznička pruga ili je uništena ili više nije pod ukrajinskom kontrolom. Separatisti, dodaje Sjukov, ugalj sve više nabavljaju iz Rusije.

Rudari bez plata

Ukrajinska vlada u Kijevu zato je obustavila sve subvencije za rudnike u oblastima pod kontrolom separatista. Preko dvanaest miliona grivni (oko 750 miliona evra) u ovogodišnjem državnom budžetu bilo je planirano za rudnike uglja u Donbasu. Taj novac bio je namijenjen za isplatu plata za 100.000 zaposlenih u državnim rudnicima.

„Većina rudara još od juna ove godina ne dobija platu“, kaže za Dojče vele zamjenik predsjednika Nezavisnog ukrajinskog sindikata rudara, Anatolij Akimočkin. Mnogi su u međuvremenu bez posla, jer su njihovi rudnici uništeni u oružanim sukobima. Obnova mnogih rudnika nema smisla, ističe Akimočkin, jer su oni već odavno nerentabilni.

Da li će Kijev ubuduće ponovo davati subvencije, zavisi od toga hoće li ukrajinsko vođstvo ponovo pod svojom kontrolom imati oblasti koje su trenutno u rukama separatista. To je neizvjesno, smatra sindikalac, istovremeno naglašavajući: „Ni jedan jedini političar do sada nije rekao da to više nije ukrajinska teritorija.“

Mračna predviđanja

Ali sve ukazuje na to da područja koja drže proruski separatisti sa samoproglašenim „Narodnim republikama Donjeck i Lugansk“ ubuduće više neće biti dio Ukrajine, smatra Dmitro Snjegirjov, predsjednik građanske inicijative „Prava Sprava“. „Ali to nije razlog za paniku. Ukrajina neće izgubiti ništa, osim industrijskih objekata koji zbog visokih subvencija čitavu privredu vuku dole“, objašnjva Snjegirjov.

Predsjednik građanske inicijative budućnost tih oblasti vidi pesimistično. Ni Rusiji nije potrebna industrija koja stvara gubitke. Moskva je već bila primorana da i u svojoj zemlji zatvori nerentabilne rudnike. Proizvodnja uglja u Rusiji je jeftinija nego u istočnoj Ukrajini. Takođe, investitori neće biti zainteresovani za nestabilne regione. Snjegirjov strahuje da bi prekid subvencija iz Kijeva mogao teško da pogodi rudare u konfliktnom regionu: „Doći će do socijalnih eksplozija. Već sada ima protesta u rudarskim naseljima u oblasti Luganska. Ljudi traže plate i penzije.“

Slom industrije uglja

Volodimir Omelčenko iz ukrajinskog istraživačkog centra Rasumkov polazi od toga da Kijev dugoročno neće finansijski da pomaže oblasti koje nisu pod njegovom kontrolom. To rasterećuje državni budžet, ali nastaju novi problemi. „Situacija ima više rizika nego prednosti“, ocjenjuje za Dojče vele Omelčenko, jer će izostati isporuke uglja neophodne za energetsku sigurnost Ukrajine. Zemlja je sada još više primorana na uvoz energetskih sirovina iz inostranstva.

Prema podacima stručnjaka, prije početka sukoba, proizvodnja uglja je imala udio od 34 odsto u ukupnom energetskom snabdijevanju zemlje. Osamdeset procenata uglja pritom je stizalo iz Donbasa. Međutim, danas je šezdeset odsto nalazišta u oblastima koja nisu pod kontrolom Kijeva. „Dokle god su ona u rukama separatista, ne može biti riječi o nezavisnoj ukrajinskoj industriji uglja”, zaključuje Omelčenko.