1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

„Balkanske zemlje trebaju poboljšati kontrole na granicama“

11. novembar 2012

Predsjednik Evropskog parlamenta Martin Schulz u intervjuu za Deutsche Welle govori o mogućem ukidanju vizne liberalizacije za balkanske zemlje i uslovima koje one moraju ispuniti za pristup EU.

https://p.dw.com/p/16gkT
Predsjednik Evropskog parlamenta Martin SchulzFoto: Reuters
Online-Fragestunde im Europäischen Parlament Martin Schulz
Martin Schulz: "Za Evropski palament je vizna liberalizacija za građane zapadnih balkanskih zemalja jedna od jasnih prednosti."Foto: European Union, 2012

Deutsche Welle: U Evropskoj uniji trenutno se raspravlja o ukidanju vizne liberalizacije za balkanske zemlje: Albaniju, Makedoniju, Bosnu i Hercegovinu i Srbiju. Razlog je povećani broj zahtjeva za azil, koje podnose posebno Romi iz Srbije i Makedonije, a koji u Njemačkoj kao tražioci azila dobiju novčanu pomoć. Ukidanje vizne liberalizacije bio bi težak udarac za mlade u tim zemljama koji su ukidanje viza vidjeli kao korak naprijed u pravcu EU. Također bi se paušalno kaznili i oni koji nisu prekršili odredbe vizne liberalizacije. Kakav je stav Evropskog parlamenta po tom pitanju?

Martin Schulz: Sa viznom liberalizacijom istovremeno je uveden i jedan mehanizam nadgledanja kako bi se mogla procijeniti učinkovitost svih mjera i reformi obećanih tokom dijaloga o viznoj liberalizaciji. Evropska komisija je s tim u vezi nedavno objavila opširan izvještaj. Parlament trenutno u okviru nadležnog odbora razmatra mehanizam za ukidanje vizne liberalizacije i o tome vodi pregovore sa Vijećem ministara. Za Evropski palament je vizna liberalizacija za građane zapadnih balkanskih zemalja jedna od jasnih prednosti u okviru evropskih integracija i predstavlja jasan poticaj da se izvrše reforme u oblasti pravosuđa i unutrašnjih poslova.“

                                                              
Balkanske zemlje pokušavaju spriječiti zloupotrebe. Šta u tom pravcu još mogu uraditi?

Zaista se može uraditi još mnogo toga kako bi se spriječila zloupotreba. Tako se moraju intenzivirati napori  kako bi se pronašli ’krijumčari’ kao što su turističke agencije ili preduzeća za prevoz. Isto tako se trebaju poboljšati kontrole na graničnim prelazima, prilikom izlaska iz zemlje. Takođe se mora poboljšati i podrška manjinama kao što su romske zajednice. 

Berlin Sinti Roma
Predsjednik Evropskog parlamenta očekuje da balkanske zemlje poboljšaju položaj manjina.Foto: picture-alliance/dpa


Prije nekoliko sedmica predstavljen je izvještaj Evropske komisije o napretku. Vijesti iz tog izvještaja su za Albaniju, Makedoniju i Srbiju bile dobre. Perspektiva ulaska u EU vezana je mmeđutim za stroge uvjete. Kada bi ove zemlje mogle pristupiti EU?

„Izvještaji komesara Filea su za Albaniju, MAkedoniju i Srbiju bili pozitivni. Smatram da sada nema svrhe špekulirati o datumu pristupa ovih zemalja.Jasno je da pomenute zemlje imaju evropsku perpektivu. Kako bi mogle pristupiti EU moraju ispuniti kriterije koji su poznati i isti za sve: Kopenhagenske kriterije dakle moraju imatidemokratsku i vladavinu prava, poštovati ljudska i građanska prava, poštovati i štititi manjine, imati funkcionalnu tržišnu privredu, kao i preuzeti zakone EU. Bez ispunjavanja ovih kriterija, ne može biti pristupa. Albanija, Makedonija i Srbija su međutim na dobrom putu.“

Autori: Eliana Xhani/Belma Fazlagić-Šestić

Odgovorni urednik: Azer Slanjankić