Balansiranje Srbije između Moskve i Brisela

Beograd i dalje priznaje Krim kao dio Ukrajine - ali isto tako nije uputio nijednu riječ u vezi sa ruskim pripajanjem Krima niti nekim gestom naznačio da to osuđuje. Članstvo u EU je najvažniji cilj Beograda, ali Srbija ipak kada je u pitanju Rusija ne slijedi politiku Brisela. Za Vladu Srbije ove suprotnosti nisu nespojive. „Mi poštujemo i podržavamo teritorijalni integritet i suverenitet Ukrajine, uključujući Krim kao sastavni dio te države“, objasnio je premijer Srbije Aleksandar Vučić. "Ali, u pravu ste, mi nismo nametnuli nikakve sankcije Rusiji zbog mnogih političkih, ekonomskih, istorijskih i drugih razloga", kazao je Vučić u jednom intervjuu CNN-u.

Pritisak iz Rusije

Zvanično, zemlja kandidat za učlanjenje u EU nije u obavezi da se priključi sankcijama koje je uveo Brisel. A Beograd to koristi kako ne bi razočarao svoje birače. Jer, mnogi od njih na Rusiju tradicionalno gledaju kao na svoju "pravoslavnu braću". A istovremeno želi da bude pošteđen eventualne ruske osvete kada se radi o ekonomskoj saradnji. Politikolog Predrag Simić kaže: „Ako bi se Srbija svrstala u red zemalja koje bi primijenile sankcije prema Rusiji, ove zime bi u Srbiji bilo vrlo hladno“. On u prvom redu misli na ovisnost njegove zemlje o ruskom gasu, koji trenutno pokriva 80 odsto potreba Srbije za tim energentom.

Šef ruske federalne agencije koja se između ostalog bavi i ulaganjima u inostranstvu, Konstantin Kosačev je u intervjuu beogradskom listu Politika upozorio Srbiju kako bi mogla da se odrekne svog nacionalnog identiteta, ali i ekonomskih interesa ako bi se priključila sankcijama Zapada protiv Rusije. On je takođe obećao da ako Srbija ostane uz Rusiju može da računa sa završetkom gasovoda Južni tok, većih mogućnosti za izvoz poljoprivrednih proizvoda na rusko tržište kao i više direktnih investicija u vrijednosti pet miljardi dolara, kazao je tada Kosačev.

No, ova širokogruda obećanja se mogu takođe razumjeti kao latentne prijetnje. Aleksandra Joksimović, direktorka Centra za spoljnu politiku u Beogradu smatra da ni Moskva, ali ni Brisel ni Vašington nisu zadovoljni neutralnim držanjem Srbije. "Obje strane očekuju podršku Srbije", kaže ona i dodaje: „Ipak mislim da nam neutralan stav može svakako nanijeti manju političku štetu nego da se opredijelimo za bilo koju od strana u sukobu oko Ukrajine.“

Rusija, zaštitnica intersa Srbije

No, držanje Srbije u pogledu ukrajinske krize zavisi i od kosovske problematike. Naime, Kosovo je prije šest godina proglasilo nezavisnost koju Srbija nije priznala. Rusija, zemlja sa pravom veta u Savjetu bezbjednosti, takođe od početka nije htjela da prizna kosovsku nezavisnot i na neki način je u tom smislu kao zaštitnica inetersa Srbije. No, političari u Beogradu skoro da jedva pominju činjenicu da se i krimski separatisti pa čak i sam predsjednik Rusije Putin pozivaju upravo na primjer Kosova kada govore o pravu Krima da se odvoji od Ukrajine i pripoji Rusiji.

„Srbija bi trebalo da zažali što je tako veliki broj zemalja priznanjem secesije srpske pokrajine narušio integritet i suverenitet Srbije. Među prvima koji su to učinili bile su istaknute velike zapadne zemlje, koje se sada (u ukrajinskoj krizi prim. aut.) pozivaju na međunarodno pravo", smatra Ljiljana Smajlović, glavna i odgovorna urednica beogradske Politike. "Ne postoji ni neka jedinstvena spoljna politika EU, tako da ne znam zašto bi se od Srbije, koja nije ni član EU, tražilo da slijedi Brisel oko ukrajinske krize.“

U medijima u Srbiji se spekuliše kako bi se uskoro moglo dogoditi da u pristupnoj fazi pregovora o ulasku Srbije u EU dođe do povećanog pritiska na Srbiju da konačno stavi tačku na balansiranje između Istoka i Zapada.

Jelena Milić, direktorka Centra za evroatlantske studije strahuje da će Srbija opet prokockati šansu da postane dio Evrope. „Mi kao da ne razumijemo da opredjeljenje za evropske integracije nije spoljna politika jedne zemlje. Spoljna politika stoga nisu samo ekonomski i trgovinski interesi nego i svrstavanje sa jednom, drugom, ili trećom grupom zemalja. Nedostatak stava povodom Ukrajine i Rusije mi se stoga čini kao još jedna situacija u kojoj će Srbija biti na pogrešnoj strani istorije.“

Ali, vlada u Beogradu upravo ovom "politikom balansiranja" smatra da će pisati istoriju. Srbija sljedeće godine preuzima predsjedavanje OEBS-u, a u Beogradu se planira upriličiti velika svečanost povodom 40. godišnjice od Helsinškog završnog akta, što je osnovni princip na kojem počiva OEBS. Možda se vladajuća elita u Srbiji nada da će onda Vladimir Putin i Barak Obama doći u Beograd i u "nesvrstanoj" Srbiji prevazići razlike.