1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

65 godina Izraela

14. maj 2013

14. maj 1948. bio je dan koji je uzdrmao cijeli Bliski istok. Tog dana je u jednom muzeju u Tel Avivu proglašena nezavisna država Izrael. Tako je ostvaren san koji je 50 godina ranije najavio cionista Theodor Herzl.

https://p.dw.com/p/18Wym
Foto: dapd

Par izbledjelih crno-bijelih fotografija i filmova je sve što svjedoči o ovom događaju. Slike prikazuju šefa jevrejske samouprave u Palestini Davida Bena Guriona (naslovna fotografija). Iznad njegove glave visi portret Theodora Herzla, osnivača cionizma. U njegovoj ruci je deklaracija o nezavisnosti iz koje čita:

"U Izraelu je nastao jevrejski narod. Ovdje je stvoreno njegovo duhovno, religiozno i političko biće. Nasiljem je taj narod protjeran, ali je ostao vjeran svojoj domovini. Nikada nije presahla nada u povratak. Proglašavamo jevrejsku državu Izrael." 

Napolju, na ulicama, Jevreji su igrali i plesali.

Proglašenje nezavisne države Izrael. Palestinci ovaj dan zovu "nakba" - katastrofa.
Proglašenje nezavisne države Izrael. Palestinci ovaj dan zovu "nakba" - katastrofa.Foto: dapd

Rat za nezavisnost

Proslava zbog formiranja države je ipak održavana u sjeni rata koji se slutio. Arapske države su odbacile rezoluciju UN-a iz 1947. koja je predviđala podjelu područja pod britanskom upravom na jevrejski i arapski dio. Jevrejima je ta rezolucija obećavala više od polovine Palestine. Njihovo područje je trebalo da podijeli oko pola miliona jevrejskih doseljenika i oko 440.000 Palestinaca. "To je bio recept za sigurnu tragediju koja je slijedila", kaže izraelski istoričar Ilan Pappe.

Kako bi napravio kakav-takav nacionalni balans Ben Gurion je odlučio da protjera milion Palestinaca. 750.000 njih, više od 80 odsto palestinskog stanovništva, napustilo je svoju domovinu. Pobjegli su u arapske države ili u područja koja nije kontrolisao Izrael. Tada je uništeno 530 palestinskih sela i 11 palestinskih gradova.  

Al-Manshija, arapska četvrt grada Jaffa, nakon odlaska Palestinaca je u potpunosti razorena
Al-Manshija, arapska četvrt grada Jaffa, nakon odlaska Palestinaca je u potpunosti razorenaFoto: public domain

Šestodnevni rat

Ipak, dvadeset godina kasnije, Izrael proširuje svoju vlast i na područja koja do tada nije držao pod kontrolom. Od 5. do 10. juna 1967. Izrael je pobijedio armije Jordana, Egipta i Sirije i okupirao Zapadni Jordan, Gazu i Golansku visoravan. Neočekivani uspjeh izazvao je oduševljenje u Izraelu. Posebno zato što je osvojen i istočni dio Jerusalima i Zid plača. Ubrzo su na zaposjednutim područjima nikla i prva jevrejska naselja, uz ciljanu podršku vlade Izraela. Uz pomoć ovih naselja željelo se držati u šahu palestinski narod i spriječiti ga da formira svoje autonomne strukture vlasti.    

U Šestodnevnom ratu Izrael je okupirao preostala palestinska područja i dio Sirije
U Šestodnevnom ratu Izrael je okupirao preostala palestinska područja i dio SirijeFoto: AP

Kraj politike gradnje naselja nije došao ni nakon mirovnog sporazuma sa Egiptom (1979.), ni nakon početka mirovnog procesa (1993.) niti nakon povlačenja iz Gaze (2005. godine). Čak i premijer Jitzhak Rabin, ubijen 1994, koji je bio protivnik ovih naselja, nije se usudio da ih ukine. Danas u Zapadnom Jordanu i istočnom dijelu Jerusalima živi oko pola miliona Jevreja. Među njima su brojni useljenici iz istočne Evrope ili centralne Azije, koji su pristigli nakon raspada Sovjetskog Saveza. Izrael je primio oko milion Jevreja iz Rusije. 1991. je u jednoj zahtjevnoj operaciji preseljeno i oko 14.000 Jevreja iz Etiopije.

Odnosi s Njemačkom

Savezna Republika Njemačka ima diplomatske odnose sa Izraelom od 1965. godine. 1952. se Luksemburškim ugovorom obavezala na isplatu od 3,5 milijarde maraka kao odštetu za nacističke zločine i ubistva evropskih Jevreja.

"Moramo popraviti koliko god je to moguće nepravdu koju su Jevrejima nanijeli nacisti", govorio je tada njemački kancelar Konrad Adenauer. On se 14. marta 1960. u Njujorku prvi put sastao sa izraelskim premijerom Benom Gurionom. "Raduje me sastanak sa kancelarom Adenauerom. U Knesetu sam rekao da Njemačka od danas nije Njemačka od juče. Nakon ovog susreta sam siguran da je taj zaključak bio ispravan", izjavio je Ben Gurion nakon susreta.

Susret Davida Bena Guriona i kancelara Konrada Adenauera
Susret Davida Bena Guriona i kancelara Konrada AdenaueraFoto: picture-alliance/dpa

Fotografije sa ovog sastanka su obišle svijet, a godinu dana kasnije dvojica državnika su se ponovo srela. Ovoga puta u skromnoj kući Bena Guriona u kibucu Sde Boker u pustinji Negev.

Sigurnost Izraela kao prioritet

U međuvremenu Berlin i izraelska vlada njeguju bliske odnose. Njemačka važi za jednog od najvažnijih saveznika Izraela koja tu zemlju podržava politički i diplomatski, ali i isporukama oružja.

Kancelarka Merkel govori pred Knesetom
Kancelarka Merkel govori pred KnesetomFoto: AP

U februaru 2000. je Johannes Rau kao prvi njemački predsjednik govorio u Knesetu. On je izjavio kako je poziv prihvatio kao hrabar podsticaj da se prevaziđe užasna istorija.

U martu 2008. je s velikom pažnjom propraćen i govor njemačke kancelarke Angele Merkel pred poslanicima Kneseta. I ona je istakla istorijsku odgovornost svakog građanina Njemačke prema Izraelu:

"Ova istorijska odgovornost je postala dio državnog rezona moje zemlje. To znači da je za mene, kao njemačku kancelarku, sigurnost Izraela stvar o kojoj se ne može pregovarati."  

Autori: Bettina Marx / Azer Slanjankić

Odgovorna urednica: Marina Martinović