1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

10 godina nakon tsunamija - islamisti u Acehu

Thomas Latschan / fš26. prosinca 2014

Prije tsunamija 2004. u indonezijskoj pokrajini Aceh bjesnio je građanski rat. Danas je ovo područje sasvim obnovljeno i mirno. No, istodobno je uvedeno i šerijatsko pravo. Jakarta za sada samo promatra i šuti.

https://p.dw.com/p/1EALl
Foto: picture-alliance/epa/H. Simanjuntak

Posljedice najveće prirodne katastrofe u povijesti Aceha danas se skoro i ne mogu primjetiti. Duž cijele obale su ponovo izgrađena nekoć razorena naselja. Moderne zgrade, džamije, kao i asfaltirane ulice odlikuju mnoga mjesta ovdje. Tržište je preživjelo, ribari redovno isplovljavaju na more i u tvornicama se proizvodi i radi – kao da se ogromni val, koji je 26. prosinca 2004. u ovoj provinciji usmrtio više od 160.000 ljudi, nikada nije ni dogodio. Oko sedam milijardi američkih dolara je tada iz cijelog svijeta stiglo za obnovu ove regije. "Nakon toga", objašnjava Felix Heiduk, stručnjak za Indoneziju u berlinskoj Zakladi za nauku i politiku, "dogodila se ponovna izgradnja i to takva kakva još nigdje na svijetu nije zabilježena. Kada se usporedi današnji Aceh sa onim prije katastrofe, primjeti se značajna modernizacija te provincije.“

Moderne kuće i zaostali pravosudni sustav

No, to ne vrijedi kada se pogleda situacija na polju poštivanja ljudskih prava u ovoj provinciji. Tako se skoro neprimjetno u Acehu etablirao fundamentalistički režim. Stoga je Aceh i jedina provincija u Indoneziji u kojoj je uvedeno šerijatsko pravo i to sa nemalim posljedicama: "U proteklih deset godina javni život u Acehu se posve promijenio“, ističe Alex Flor iz organizacije 'Watch Indonesia!' sa sjedištem u Berlinu. "Tako je kao kaznena mjera za kockanje predviđeno batinanje, kao i za alkoholizam, te za izlazak sa partnerom, a koji nije bračni partner, brat ili sestra. Žene moraju uvijek i svuda biti pokrivene maramom i samo kao suvozači smiju sjediti na motociklu", kaže on. Nedavno je donešen i zakon da se homoseksualnost kažnjava sa do 100 udaraca bičem. Očekuje se i donošenje zakona po kome bi se bračni preljub kažnjavao kamenovanjem. Za to, naime, nedostaje još samo potpis guvernera.

Aceh 2004.
Ovako je to izgledalo prije 10 godina kada je Aceh preplavio tsunamiFoto: Getty Images/Ulet Ifansasti

Za provođenje tih zakona brine se posebna „šerijatska policija“ koja je osnovana uz službene policijske snage. "Ta šerijatska policija ima zadaću kažnjavati prijestupe", kaže Flor: "Kod prvog upozorenja prestupnika ta policija postupa prijateljski, ali se kasniji, primjerice, drugi ili treći prestup rigorozno kažnjavaju. Kazne su drastične, javne i služe kao opomena i zastrašivanje za ostale“, dodaje on.

To da je religija u Acehu mnogo izraženija nego u ostatku zemllje nije ništa novo. "Aceh je oduvijek nazivan 'verandom Meke‘", kaže Felix Heiduk. "Ova regija je predstavljala ulazna vrata za islam ka jugoistoku Azije i bila je najkonzervativniji dio Indonezije. Iz toga proizilazi i to da se tsunami iz 2004. tumači kao 'božja kazna za grešno ponašanje u Acehu‘", ističe Heiduk. "Političke grupacije su taj diskurs instrumentalizirale i za striktnu implementaciju šerijata. Tome se ljudi skoro i ne mogu suprotstaviti , osim ako ne žele da ih se proglasi osobama koje se ‘neislamski‘ ponašaju.“

Dug put ka miru

Još i prije tsunamija je Aceh bio razorena regija, što je bila posljedica građanskog rata, koji je tu bjesnio desetljećima i stalnih vojnih operacija, obilježenim masovnim kršenjem ljudskih prava. Od sredine 70-ih godina prošlog stoljeća, kada se pojavio „Pokret za slobodni Aceh“ (GAM), došlo je do usijanja situacije ovdje na krajnjem sjeverozapadnom rtu Sumatre. Uvijek iznova je vlada u Jakarti slala vojnike i pokretala vojne akcije protiv separatista u redovima GAM-a. Pogotovo su se te akcije postale masovne 90-ih godina kada je područje proglašeno zonom vojnih operacija. Kako bi zadovoljila Aceh službena Jakarta je svojim vojnicima dala odriješene ruke. Posljedica toga bila su masovna samovoljna uhićenja i mučenja ljudi, od kojih su mnogi jednostavno nestali. Ubijeno je na tisuće civila, staraca, djece i žena.

Aceh
Džamija nakon katastrofe danas je obnovljenaFoto: picture alliance / AP Photo

Nakon razdoblja relativnog zatišja, ponovo su 2003/2004. buknuli sukobi. U mjesecima prije tsunamija došlo je do značajnog potiskivanja pripadnika GAM-a. Tadašnji predsjednik Indonezije Megawati Sukarnoputri predlagao je da se vojno okonča kriza. No, u listopadu 2004. izabran je novi predsjednik te zemlje Susilo Bambang Yodhoyono, koji se zalagao za kompromisna rješenje. Zakratko je izgledalo da se napeta situacija smirila. A onda je stigao tsunami.

Jakarta sve promatra iz daljine

Niti jedna regija jugoistočne Azije nije bila tako razorena tsunamijem kao što je bio slučaj sa Acehom. Kompletan obalni pojas je sravnjen sa zemljom. To je za ovaj kraj bila najveća prirodna katastrofa svih vremena, "ali za mirovni proces je to bilo poput katalizatora ", pojašnjava Felix Heiduk: "Tsunami je masivno povećao pritisak na obje sukobljene strane da zaključe mir, kako bi se po hitnom postupku mogao provesti proces obnove i izgradnje provincije."

U kolovozu 2005.obje strane potpisale su sporazum po kojem se ovoj provinciji daju autonomna prava, a poseban uvjet je bio i to da se GAM od oružanog pobunjeničkog pokreta pretvori u političku organizaciju. "Danas predstavnici GAMA-a zauzimaju sve bitne političke pozicije u Acehu i to im očito pričinjava zadovoljstvo", kaže Alex Flor. Pri tome je i nova orijentacija vodeće političke stranke u Acehu u islamsku i fundamentalističku i za njih bila iznenađenje. "Za svo vrijeme borbe za neovisnost separatisti jednostavno nisu podsticali islamističke tendencije ", naglašava on. "Tada su se u prvom planu nalazili pravo na samoopredjeljenje i loša situacija na polju poštivanja ljudskih prava u Acehu, koja se danas tako učestalo krše i o čemu nitko ne želi ništa znati.“ I Felix Heiduk ističe da „ uvođenje šerijatskog prava uopće nije bio jedan od ključnih zahtjeva pokreta za neovisnost u Acehu. Rasprava o tome je pokrenuta tek 2001. i to od strane Jakarte. Tada je rečeno: Neovisnosti neće biti. Maksimalno što se može dobiti je autonomija u kojoj može biti uvedeno i šerijatsko pravo. I tako je Aceh prihvatio prijedlog."

Aceh, bičevanje
Otkako je uvedeno šerijatsko pravo, javna bičevanja su gotovo svakodnevna pojavaFoto: picture-alliance/epa/N. Afrida

U Indoneziji to uopće nije ozbiljno shvaćeno, ističe Heiduk. "Ovdje se mnogo više ističe veliki uspjeh zbog postizanja mira i ponovna izgradnja. A glede prevencije oružanog nasilja, mirovni proces je uistinu uspješna priča“, kaže on. No taj uspjeh ima i svoje nedostatke, kritizira Alex Flor: "Mi primjećujemo kako se Jakarta vrlo oprezno ophodi prema Acehu. Očigledan je strah da bi se ovdje ponovo mogli opeći po prstima.“

Model za druge regije?

Aceh je još unutar Indonezije poseban slučaj i pojava. U nacionalnoj politici ove najveće muslimanske zemlje na svijetu od 240 miliona stanovnika, religija ne igra bitnu ulogu. No šerijatu slični zakoni se pojavljuju na lokalnoj razini i u drugim područjima Indonezije, poput Jave, Kalimantana i Sulawesija. „Ono što se događa u Acehu dio je jednog rasprostranjenijeg trenda islamizacije društva“, konstantira Alex Flor. Ipak, tu zakonodavstvo nije tako ekstremno kao u Acehu i ne podrazumijeva bičevanje ili neko drugo tjelesno kažnjavanje. „U svakom slučaju, imam osjećaj da je Aceh svojevrstan uzor za druge regije i da iza toga stoji slogan: Ako bi takvo što htjeli, mi bismo to mogli i uvesti.“