1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Život pod kontrolom pametnog telefona

Saša Bojić23. jul 2014.

Jeste li dobro spavali? Jeste li se dovoljno kretali? Nivo stresa normalan? Tehnologije kojima optimiramo sebe su preplavile tržište. No, u kojoj meri danas sami kontrolišemo svoj život? – Pita se list Zidojče cajtung.

https://p.dw.com/p/1CgxM
Fitness-App auf einem Handy
Foto: Nike Fuelband

Novinar minhenskog dnevnika Jan Vilmrot uzeo je izvesnog Florijana Šumahera kao tipičan primer čoveka čiji život nadgledaju aplikacije za mobilni telefon. Kada se Šumaher „ujutro probudi, on zna više o protekloj noći nego drugi ljudi. Jedan pogled na pametni telefon ili tablet-računar mu odaje koliko dugo je efektivno spavao, koliko se često budio, koliko faza dubokog sna je imao. A kada uveče leže u krevet, on takođe zna više o svom danu nego normalan građanin. Zna koliko koraka je napravio, kakav efekat je imao njegov trening, koliko produktivno je radio, i tačno može da pročita koliko kalorija je uneo u organizam.“

Florijan Šumaher je takozvani samomerač, čovek koji stalno sakuplja podatke o svom telu i koristi ih da bi bolje organizovao svoje aktivnosti i zdravije živeo. On uvek ima uz sebe ili na sebi digitalne alatke koje mu to omogućavaju: narukvice koje snimaju pokrete, sat na čijoj donjoj strani su razni senzori koji mere krvni pritisak, puls ili nivo stresa. On već četiri godine koristi odgovarajuće aplikacije i kaže da se sada oseća bolje nego pre i da više ne može da zamisli život bez sredstava za samooptimiranje. „Naša sposobnost da opažamo sami sebe je na mnogim područjima ograničena“, kaže, „samonadzor nam pomaže da otkrijemo uzročne veze koje nam inače ostaju skrivene.“

Tržište za samomerenje je već ogromno

List piše da junak ove priče pripada specifičnoj potkulturi kvantifikovanog sopstva (Quantified Self – QS), brojčano izraženog ja. Iza nje se krije zapravo svetska mreža korisnika, programera aplikacija i proizvođača hardvera; to su veliki koncerni poput Najka ili Epla ali i ljudi koji se tom vrstom elektronike bave iz hobija. Florijan Šumaher je jedan od pionira pokreta u Nemačkoj. On je osnovao prvu QS-grupu u Minhenu, otvorio QS-internet-portal i blog o toj temi, piše za stručne magazine i savetuje preduzeća kako da koriste tehniku elektronskog samoposmatranja da bi poboljšala svoj rad.

Artikel "Volle Kontrolle über mich"
Foto: Apotheken Umschau

Autor teksta pominje Eplovu internet-platformu Helt kit i Guglovu varijantu Gugl fit kao buduća „mesta iz kojih se režira život“. Aplikacija za brojanje kalorija će ubuduće znati kada je sportista imao duži i intenzivniji trening i posle toga će mu dozvoliti jedan kolač više za užinu. Mobilni telefon će dovesti u vezu povišen krvni pritisak i preporučiti svom vlasniku da smanji konzumiranje kafe. Postoje hiljade ovakvih primera, a već sada se u prodaji nudi više od 500 aplikacija i aparata za samoposmatranje. Osim toga, već sledeće godine će aplikacije naveliko beležiti, sinhronizovati i analizirati podatke o korisniku i njegovim društvenim navikama.

Suprotnost samopouzdanju

Ovo tržište je zakoračilo i u svet rada. Već dugo se zna za preduzeća koja su svoje zaposlene opremila mernim uređajima. Tako je u naftnom koncernu Britiš petroleum prošle godine 14.000 zaposlenih dobilo trim-narukvice. Oni koji su pomoću tih narukvica snimali svoje kretanje i u toku godine načinili više od milion koraka, mogli su da smanje svoj doprinos za osiguranje. Bostonska firma Soušometrik solušns nudi firmama specijalne kartice za zaposlene. One imaju senzore i mikrofone koji snimaju komunikaciju. Osnivač firme je nedavno za Njujork tajms izjavio da je korišćenje tih kartica već u više firmi dovelo do povećanja produktivnosti i obrta.

Na pitanja: ko kontroliše život korisnika ovih aplikacija? Oni sami ili koncerni, koji uz to postavljaju i merne norme? – trenutno ima različitih odgovora. Zidojče cajtung, između ostalog, navodi odgovor koji je dala poznata spisateljica Juli Ce: „Samomerenje je suprotnost samopouzdanju.“ A tu je i odgovor Florijana Šumahera: „Danas nas ionako manipulišu reklamama, pa u budućnosti mogu to da čine i drugim sredstvima – nadam se da će motivi za to biti plemenitiji.“