1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Ekonomija i nauka

Šljive u Bosni rodile k'o u narodnoj pjesmi

Nerijetko prijateljski susreti sa strancima proteknu uz obavezan interes za “slivovicu”. Nije ni čudo, ovo podneblje je vrlo pogodno za šljivu a postoji i dugogodišnj tradicija proizvodnje rakije na ovim prostorima.

Šljive...

“Trougao Gračanica–Srebrenik–Gradačac poznat je po proizvodnji šljive i sada i u bivšoj Jugoslaviji, i uključujući Srbiju – tu se najviše proizvodi šljiva. Ranije je bila zastupljena šljiva požegača, u narodu poznata kao mađarica. Međutim, sve zasade uništio je virus šarke šljive, tako da su sada najviše zastupljene sorte čačanske reprodukcije i sorta stenlej“ - kaže Amela Salihbašić, diplomirana inžinjerka voćarstva.

Nijemci ne kriju oduševljenje „slivovicom“

Voćar, Fuad Karić

Nemamo kud sa šljivom!

Ove godine šljiva je rodila kao u narodonoj pjesmi, šali se Fuad Karić, jedan od voćara koji ne zna kako najpovoljnije plasirati ovoliki urod. “Moramo se snalaziti, pravimo šljivovicu, sušimo šljive, nemamo kome prodati, ljudi traže džaba “ – komentariše niske otkupne cijene kaže Fuad. „Društvo je krivo za svu neorganizovanost. Pedesetak vlasnika voćnjaka je u mom okruženju, zasadili su u komadu i preko 20 dunuma, a nemamo kud sa šljivom. Žalosno je da ovako kvalitetna odlazi po 20 pfeninga” – pokazuje razočarano ovaj voćar velike plave plodove.

Gradačac je prijateljski grad sa njemačkim Direnom čiji predstavnici svake godine posjete nadaleko poznati „Gradačački sajam šljive”. I, ne kriju oduševljenje “slivovicom”, kaže direktor Sajma Husejn Topčagić.

“Oduševljeni su našom šljivovicom. Ali, to je rakija koja nastaje u domaćoj radinosti u mini-kazanima, ne proizvodi se industrijski organizovano.”

Ne samo rakija, već i ćevapi od šljiva

Banja Luka, Gradačac i Teočak nekada su imali pogone za proizvodinju šljivovice, međutim , danas se ovo izuzetno cijenjeno piće može naći samo u mini-pecarama individualnih proizvođača, kakav je i Slobodan Jovanović. “Kod nas je ustaljena praksa da je proizvodnja šljivovice kućna radinost, nikada se nije ni oporezivala proizvodnja, kako je ko imao kazan i kako se organizovao, tako je i radio “ – govori dok laganim pokretima okreće dršku na kazanu.

Slobodan Jovanović

Tako to izgleda pored "vesele mašine"

“U Bosni se proizvodi dobra i kvalitetna rakija” – nastavlja Slobodan - “Cijena zavisi od mjesta. U ovim krajevima litar dobre šljive košta oko 10 maraka (5 eura) dok je u Sarajevu 20, jer tamo nema šljive. Kupuju je u sjeveroistočnoj Bosni. Međutim, ovo neće trajati dugo” - misli – “Čim Bosna i Hercegovina uđe u Evropsku uniju, i ako uđe, zabranit će se individualna proizvodnja alkoholnih pića.”

Ikao ih najviše završi u kazanu za pečenje rakije, napravi se tu i tamo neka poslastica...

Naravno, ne ide sva šljiva u kazane za proizvodnju rakije. Manji dio ide na sušare, a dio se upotrebljava za proizvodnju pekmeza, džema i sokova. Vrijedna Sedija Karić priprema slatko od šljiva i objašnjava recepturu za “ćevape od šljiva”.

U Bosni I Hercegovini ima šljive, odlične rakije po povoljnoj cijeni, tradicija je bogata, ali očigledno sve ovo nije dovoljno. Možda gosti iz Direna vide nešto što u plavom bh. trouglu ne mogu ovdašnji ljudi.

Autor: Mirsad Čamdžić

Odg. urednik: Svetozar Savić